Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti, dok gospodarenje otpadom predstavlja djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe uključujući razvrstavanje i zbrinjavanja otpada, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, kao i nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se zbrinjavao otpad, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom i posrednik u gospodarenju otpadom.
Obrada otpada je postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja, dok je zbrinjavanje otpada svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući i postupak koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije.
Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu.
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:
a) ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti;
b) ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa;
c) ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i
d) ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.
Temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:
a) „načelo onečišćivač plaća“ – proizvođač otpada odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;
b) „načelo blizine“ – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;
c) „načelo samodostatnosti“ – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;
d) „načelo sljedivosti“ – predstavlja utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.
Podzakonski akti, odluke, plan ili program iz područja gospodarenja otpadom moraju se uskladiti sa sljedećim redom prvenstva gospodarenja otpadom:
c) recikliranje;
d) ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i
Kad se primjenjuje red prvenstva gospodarenja otpadom i odlučuje između dvije ili više mogućnosti:
Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužni su u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom navedenih postupaka gospodarenja otpadom:
e) izbjegao i otklonio rizik od požara ili eksplozije;
f) izbjegao i otklonio rizik buke;
g) izbjegao i otklonio rizik pogodovanja pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti;
h) izbjegao i otklonio rizik vezano za narušavanje javnog reda i sigurnost ili
i) izbjeglo narušavanje izgleda naselja, krajolika ili kulturnog dobra.
Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša propisivanjem mjera gospodarenja otpadom, dok je provedbeno tijelo na državnoj razini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.
Centar za gospodarenje otpadom koji je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada, kao i obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku.
Radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada, a što konkretno znači kako je posjednik otpada dužan odvojeno od ostalog otpada predati ovlaštenoj osobi:
a) opasni otpad;
b) otpadni papir, metal, plastiku, staklo, glomazni otpad te tekstil i obuću;
c) ambalažni otpad i
d) otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada.
Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada.
Javna usluga uključuje sljedeće usluge:
- uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge:
- uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu
- uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba osigurava odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, stakla, metala, plastike, biootpada, drva, tekstila, ambalaže, električne i elektroničke opreme, baterija i akumulatora i glomaznog otpada, uključujući otpadne madrace i namještaj na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta odnosno mobilne jedinice na svom području te uslugu prijevoza glomaznog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
Ciljevi gospodarenja otpadom propisani su glavom VII. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21), a propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojemu se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada se svodi na najmanju moguću mjeru.
Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o gospodarenju otpadom i propisa donesenih na temelju istog provode inspektori zaštite okoliša Državnog inspektorata, dok nadzor nad primjenom Zakona o gospodarenju otpadom i propisa donesenih na temelju istog u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, spaljivanje otpada od strane fizičkih osoba te na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave.