HR

Fond za zaštitu okoliša s 5 milijuna eura sufinancira projekte kojima se štiti ozonski omotač

31.05.2023.

Nakon što je prošle godine financirao zamjenu tvari koje oštećuju ozon i fluoriranih stakleničkih plinova u rashladnim uređajima u 28 javnih ustanova, uglavnom bolnica, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja sa daljnjim sufinanciranjem ovog programa.
 
Tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi  primjenjuju se u području rashladne i klimatizacijske tehnike, no njihovo nekontrolirano ispuštanje u atmosferu oštećuje ozonski sloj koji štiti Zemlju od ultraljubičastog (UV) zračenja. Ispušteni u atmosferu pridonose globalnom zatopljenju i nekoliko tisuća puta više od ugljikova dioksida.
 
Kako bi olakšao tranziciju i potaknuo daljnje korištenje klimatski prihvatljivih tehnologija Fond je objavio javni poziv vrijedan ukupno 5 milijuna eura. Sredstva će se odobravati za zamjenu klorofluorougljika (CFC), klorofluorougljikovodika (HCHC) te  fluoriranih ugljikovodika (HFC) koji se  nalaze u više od četrnaest godina starim rashladnim i klimatizacijskim sustavima te dizalicama topline s punjenjem radne tvari više od 10 tona CO2 eq. Uz to sufinancirati će se i zamjena nepokretnih rashladnih sustava u hladnjačama koji sadrže fluorirane stakleničke plinove.
 
Novi javni poziv Fonda namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, njihovim javnim ustanovama, tijelima državne uprave, javnim i privatnim trgovačkim društvima te obrtnicima. 
 
Proračunskim korisnicima Fond će u cijelosti financirati zamjenu radnih tvari u rashladnim i klimatizacijskim uređajima te dizalicama topline, a maksimalan iznos odobren po pojedenom projektu iznosit će do 110 tisuća eura. Što se tiče javnih i privatnih trgovačkih društava te obrtnika isti će moći dobiti do 40% sufinanciranja, odnosno do 15.000 eura za nabavu uređaje od 2,5 do 10 kW rashladnog učinka, dok će za uređaje većeg rashladnog učinka Fond odobravati do 40.000 eura opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja po jednom rashladnom sustavu.
 
Hrvatska se kao potpisnica Montrealskog protokola obvezala u skladu s definiranim rokovima na postepeno ukidanje proizvodnje i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranih stakleničkih plinova. Sufinanciranje ovakvih projekata dio je aktivnosti kojima se potiče tranzicija prema tehnologijama koje ovise o dopuštenim radnim tvarima s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja i niskim utjecajem na klimatske promjene, a koje su ujedno i energetski učinkovitije. 
 
Prema prošlogodišnjem javnom pozivu na kojem je bilo odobreno 28 projekata ukupno je smanjen utjecaj na globalno zagrijavanje od 5.665 t CO2 ekvivalenta, a što se može usporediti s uklanjanjem godišnjih emisija koje nastaju potrošnjom fosilne energije u oko 2300 kućanstava.