29.01.2024.
Od 2007. godine od kada je uspostavljen sustav koji organizira Fond prikupljeno je oko 500 tisuća otpadnih vozila. Svaki posjednik koji preda ovlaštenom sakupljaču stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove za isti će dobiti naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje 7 centi po kilogramu dobit će oni koji predaju necjelovito „polovno“ vozilo.Nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom ovlaštenom sakupljaču i uz to zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravnog vozila. Prilikom predaje svog otpadnog vozila posjednik mora ovlaštenom sakupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje. Ukoliko nije upisan kao vlasnik treba predaje presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo ili ovjerenu punomoć od strane stvarnog vlasnika da se vozilo daje na oporabu. Dokazom se smatra i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registriranosti vozila u RH. Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobit potvrdu o obradi otpadnog vozila koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled prilikom odjave tog istog vozila.
Upravo ovako posložen sustav daje odlične rezultate pa ne čudi da Hrvatska kad je u pitanju gospodarenje otpadnim vozilima, ali i gumama premašuje ciljeve koje su propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom.
Prema najnovijem izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o gospodarenju otpadnim vozilima i otpadnim gumama u 2022. godini skupljeno je oko 39.000 tona otpadnih vozila i cijela ta količina obrađena je u Hrvatskoj. Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 za ponovne uporabe i recikliranje.
U automobilima se nalazi niz opasnih tvari, koje ako se neadekvatno zbrinu mogu uzrokovati zagađenja prirode i okoliša. Međutim isto tako motorno vozilo sadrži i cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina osobito metala koji se mogu dalje iskoristi u proizvodnji novih proizvoda. Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka Ce-Za-R koji ima organiziranu sakupljačku mrežu na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Nažalost, usprkos tome što postoji uređen sustav jednostavnog zbrinjavanja otpadnih automobila, ima primjera kad su auto-olupine izvlačili iz mora i jezera. Neke su u sklopu svojih akcija u suradnji sa speleološkim društvima i Hrvatskom gorskom službom spašavanja izvlačili i iz spilja i provalija. Zbog toga je u Fondu osmišljen i dodatni program kojim se sufinancira zbrinjavanje otpadnih automobila koji su zatečeni u nacionalnim parkovima i parkovima prirode te na otocima. U takvim akcijama uklonjeno je oko 500-tinjak olupina koje su bile odbačene u prirodi.
U Fondu će se i dalje nastaviti unapređivanjem sustava zbrinjavanja otpadnih automobila, te će se kroz razne eko-akcije poticati javnost da dotrajale automobile, ali i stare električne i elektroničke aparate i uređaje zbrinu na pravilan i za okoliš neškodljiv način.
Slično dobra situacija, kad je u pitanju ispunjavanje ciljeva, je i s otpadnim gumama. Na hrvatsko je tržište 2022. godine stavljeno 32.168 tona guma, a preko sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost skupljeno je 26.490 tona otpadnih guma, od čega je oporabljeno 23.020 tona. S obzirom na to da je materijalno oporabljeno 84 posto mase odvojeno skupljenih otpadnih guma, Hrvatska je u 2022. premašila nacionalni godišnji cilj prema kojem je potrebno osigurati recikliranje najmanje 80 posto mase odvojeno skupljenih otpadnih guma, stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Materijalnom oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze. Tu su i lijevana guma, kotači od recikliranih guma. Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt, kojima poboljšava svojstva te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanta za smeće. Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti i gorivo izvrsnih svojstava.
U Hrvatskoj se oporabom guma bavi varaždinska tvrtka Gumiimpex - GRP koja gume oporabljuje u materijalne svrhe te cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica koji energetski oporabljuju.
Sukladno načelu „onečišćivač plaća“ proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na hrvatsko tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda. Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade otpadnih guma. Ovlašteni sakupljači otpadne gume predaju direktno oporabiteljima, kojima Fond isplaćuje naknadu za oporabu otpadnih guma. Sirovine dobivene različitim postupcima recikliranja pokazale su izvrsna svojstva i omogućile korištenje za različite namjene.
Najveća je vrijednost svih sustava gospodarenja posebnih kategorija gospodarenja otpada kojima upravlja Fond, pa tako i onog otpadnih gumama upravo ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima niti bačene u prirodi.
Izvješće o gospodarenju otpadnim vozilima i otpadnim gumama za 2022. godinu
