27.04.2023.
Drugu godinu zaredom u Zagrebu je održana konferencija o gospodarenju otpadom „Waste2Energy“ na kojoj su, uz mnoge domaće i međunarodne predavače, sudjelovali i predstavnici Fonda. Cilj događanja bio je informirati javnost o mogućnostima korištenja otpada kao energenta u okvirima kružne ekonomije te dati prikaz raznih tehnologija i njihovog utjecaja na okoliš.Govoreći na otvorenju konferencije, zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša je istaknuo kako je Hrvatska zadnjih godina napravila značajne iskorake u gospodarenju otpadom idući u smjeru kružne ekonomije. Međutim, smatra da još moramo uložiti puno napora kako bi ostvarili cilj da do 2035. godine samo 10% komunalnog otpada koji se ne može reciklirati odlažemo na odlagalištima. „Prvenstveno treba spriječiti stvaranje otpada i poticati ponovnu upotrebu, a kroz odvojeno sakupljanje i sortiranje otpada u što većoj mjeri iz njega koristiti vrijedne sirovine. Međutim, uvažavajući spomenutu hijerarhiju održivog gospodarenja otpadom, uvijek postoji dio koji se ne može iskoristiti i koji završi na odlagalištima. A energetska oporaba jedan je načina kako zbrinuti ostatni otad i pri tome dobiti novi izvor energije“, istaknuo je zamjenik Budiša. Dodao je kako danas u Europi postoji gotovo 500 građevina za energetsku oporabu otpada, što govori u prilog opravdanosti korištenja takvih tehnoloških rješenja. To naravno zahtijeva odgovoran pristup i odabir najboljih raspoloživih tehnologija pročišćavanja dimnih plinova, uz stalno smanjivanje emisija CO2.
„Konferencija Waste2Energy pokušava ponuditi novi pristup problematici termičke oporabe otpada. Uz kvalitetne diskusije i suprotstavljena mišljenja oko različitih pristupa tehnološkim rješenjima iznosimo primjere dobre prakse iz regije. U EU je najčešće zastupljeni oblik zbrinjavanja komunalnog otpada upravo termička oporaba. Tehnologije su usavršene, a upravljanje i sustav pripreme otpada dovedeni su na vrlo visoku razinu’”, rekao je o konferenciji koju organizira tvrtka PROdukcijski tim član Organizacijskog odbora dr.sc. Tomislav Lukić.
Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša održao je i uvodno predavanje, u kojem je iznio pregled stanja termičke obrade otpada u Europi. Istaknuo je kako su razvijene europske zemlje, koje često ističemo kao predvodnice u korištenju zelenih tehnologija i koje imaju najniže stope odlaganja otpada na odlagalištima, u svoje ekološki održive sustave upravo integrirale koncept „waste to energy“. Naveo je primjere Beča i Kopenhagena, koji su svoje energane na otpad brendirale i kao prepoznatljive turističke atrakcije. Istaknuo je da u Hrvatskoj trenutno rade tri centra za gospodarenje otpadom, dok su ostali planirani u različitim fazama izgradnje ili pripreme dokumentacije. SRF koji nakon obrade otpada ostaje u našim centrima je energent koji, s obzirom da se ne može iskoristiti u vlastitom postrojenju, umjesto dobiti, postaje trošak jer treba platiti njegovo zbrinjavanje. Na taj način, rekao je Budiša, zemlje u okruženju imaju uz dobivenu toplinsku i električnu energiju i dodatnu zaradu od našeg otpada, što je za nas u konačnici višestruki gubitak.
Na temu „Treba li termička oporaba otpada Hrvatskoj“ organizirana je i panel rasprava, na kojoj su uz zamjenika Budišu sudjelovali i direktorica Sektora za industriju HGK Marija Šćulac Domac, energetski stručnjak Igor Grozdanić, Zdravko Stipetić, direktor EPZ Andritz TEP i nezavisni stručnjak Viktor Simončić.
Dio konferencije bio je posvećen i važnosti komunikacije, koja je neizostavna kad su u pitanju projekti gospodarenja otpadom, osobito izgradnja raznih postrojenja u kojima se vrši obrada otpada. A kako strateški pristupiti i upravljati komunikacijom te uspješno prevladati često prisutni NYMBY efekt, govorila je na konferenciji voditeljica Službe za odnose s javnošću Lidija Tošić. "Ciljeve koje smo postavili u gospodarenju otpadom nije moguće realizirati bez međusobne komunikacije. Ona uključuje kompleksnu strukturu dionika koji imaju različite uloge i interese, a koji često nisu komplementarni. Zbog međusobnog razumijevanja je zato potrebno postaviti strateški komunikacijski okvir, koji će omogućiti pravovremeno informiranje svih uključenih u taj proces. Važno je poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo u uspostavi sustava.“, rekla je Tošić.
.jpg)
.jpg)
.jpg)