HR
ePrijave

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije u hrvatskom se Zakonu o energiji definiraju kao: „izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd.” 

Obnovljivi izvori energije su:
  • kinetička energija vjetra (energija vjetra)
  • Sunčeva energija
  • biomasa
  • toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija)
  • potencijalna energija vodotoka (vodne snage)
  • potencijalna energija plime i oseke i morskih valova
  • toplinska energija mora

Republika Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćanjem direktive, Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pri čemu je u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20%, promatrano na razini EU.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinovitost sufinancira nabavu sustava za korištenje obnovljivih izvora energije uglavnom kroz programe energetske obnove (sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije su opravdan trošak u programima obnove obiteljskih, višestambenih i nestambenih zgrada), ali i  kao poseban program namijenjen kućanstvima i drugim korisnicima. U razdoblju od 2014.-2020. je Fond osigurao više od 175 milijuna kuna za programe kojima se poticalo korištenje OIE.

Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. U razdoblju do 2030. planirano je povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4%, dok bi do 2050. taj udjel trebao iznositi  65%.

Isto se navodi i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) za razdoblje od 2021.-2030. godine, u kojem se planira ostvarenje cilja od 13,2% udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu.