02.03.2023.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je održao dvije informativne radionice namijenjene korisnicima sredstava i ostalim lokalnim jedinicama zainteresiranima za projekte zelene infrastrukture. Naime, u prošloj godini po prvi put je objavljen javni poziv kojim je omogućeno sufinanciranje projektima prilagodbe klimatskim promjenama. Sredstva su odobrena za čak 46 projekata vrijednosti preko 15 milijuna eura.„Za ove projekte je Fond u prošloj godini osigurao 11 milijuna eura. Riječ je o ulaganjima u budućnost našeg okoliša i naših gradova, koje sasvim sigurno očekuju izazovi uslijed porasta globalne temperature. Uostalom, to je glavni motiv svih naših programa jer jedino značajnim smanjenjem emisija CO2 možemo obuzdati taj rast. I projekti gospodarenja otpadom i projekti energetske učinkovitosti imaju taj isti cilj i važno je da ga pokušavamo ostvariti različitim aktivnostima i to zajedno.“ istaknuo je direktor Fonda Luka Balen, najavivši kako će lokalnim jedinicama za takve aktivnosti biti dostupna značajna sredstva Fonda i tijekom 2023. godine.
„Danas čak više ne govorimo o klimatskim promjenama, već o klimatskoj krizi.“ upozorila je u svom izlaganju dr. sc. Nirvana Franković Mihelj. Istaknula je kako su promjene glavnih indikatora klime u prethodnim razdobljima bile puno sporije, a sada se već prate na godišnjoj razini. „I dok je dosadašnje praćenje u fokus stavljalo uglavnom emisije CO2 koje nastaju uslijed raznih aktivnosti, sada se posebno prate i odlivi odnosno potencijal koji različita zemljišta imaju u apsorpciji stakleničkih plinova. Zato su osobito važne zelene površine i zato je za prilagodbu klimatskim promjenama neizostavan razvoj zelene infrastrukture.“ pojasnila je Franković Mihelj.
Aleksandra Čilić, načelnica Fondovog Sektora zaštite okoliša u svojem je izlaganju naglasila kako je Hrvatska itekako ranjiva na klimatske promjene, što je razlog više za jačanje otpornosti svih naših krajeva. „Interes za Fondov poziv bio je velik, ali vjerujem da su svi ovi projekti tek početak jednog drugačijeg promišljanja urbanizma, kojeg smo mi u Fondu nazvali „Zelenom stranom ulice“. Sufinancirale su se zelene nadstrešnice, sadnja drveća, ozelenjivanje javnih parkirališta i parkova, mreže za pješačenje, javne slavine, strateški dokumenti, projekti razmjene iskustava, ali i programi edukacije. U idućoj godini nastavljamo sa sufinanciranjem i nadamo se kako će prošlogodišnji primjeri mnogima poslužiti kao inspiracija.“ zaključila je Čilić.
Upravo je primjere dobre prakse predstavila Ivana Jonke, voditeljica projekata u Sektoru zaštite okoliša. „Gotovo 60% Hrvata živi u gradovima, a njih 25% u četiri najveća grada zbog čega je poticanje „zelenih aktivnosti“ u urbanim sredinama izuzetno važno. Ti projekti ne samo da doprinose prilagodbi klimatskim promjenama već i poboljšavaju kvalitetu zraka, povećavaju bioraznolikost, smanjuju razinu buke i općenito unapređuju kvalitetu života svojih građana.“ rekla je Jonke i pritom predstavila najpoznatije svjetske primjere u formiranju zelene infrastrukture: Madrid, Utrect, Milano, Melbourne, Japan i posebno zanimljiv Singapur. Međutim, odličan primjer su i projekti kojima je Fond odobrio sredstva. Nakon što se realiziraju, oni će biti najbolji primjer drugim gradovima i općinama da ulažu u zelenu infrastrukturu. Predstavnici lokalnih jedinica su na radionici imali prilike sa sudionicima razmijeniti svoje ideje i iskustva u planiranju „zelenih“ projekata, s ciljem međusobne motivacije i razmišljanja o novim projektima.
"Kako bi i građani i gradska vlast bili što svjesniji potrebe za planiranjem povećanja otpornosti svojih zajednica i građevina, ključna je dobra komunikacija." smatra Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda. „Važno je kod planiranja komunikacije u obzir uzeti da različite ciljane skupine imaju različitu motivaciju za promjenu svog ponašanja. Upravo zato je važno točno definirati koje su to poruke koje želimo prenijeti i kome, kako bismo pronašli najbolji način da te poruke dođu do svoje publike.“ predložila je Tošić, posebno istaknuvši rezultate Instituta za društvena istraživanja koji su pokazali kako su mladi doista zabrinuti zbog klimatskih promjena i žele se aktivno uključiti u rješavanje najvećeg izazova svoje generacije.
