Direktor Fonda Luka Balen i njegov zamjenik Mirko Budiša sudjelovali su na konferenciji “Waste Management: Novi početak” na kojoj se raspravljalo o tehnologijama gospodarenja otpadom, a koje se mogu primijeniti i u Hrvatskoj. Cilj je bio okupiti stručnjake za gospodarenje otpadom iz Hrvatske i svijeta kako bi se umrežili, razmijenili iskustva i kreirali najbolju praksu.
U razgovoru s urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirom Niševićem direktor Fonda Balen osvrnuo se prvenstveno na Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. kojeg je nedavno objavilo Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ono, pokazuje kako je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj ostvaren značajan napredak u području gospodarenja otpadom.
„Ne treba zaboraviti da je u tom periodu osigurano gotovo pola milijarde eura, što iz nacionalnih, što iz europskih sredstava, a taj je iznos usmjeren, među ostalim na sanacije odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana, kao i nabavu spremnika za razvrstavanje otpada. Što se tiče centara za gospodarenje otpadom, četiri su izgrađena, još toliko ih je u fazi izgradnje, a za tri se radi potrebna dokumentacija. U čitavom je procesu ključna edukacija, stoga je važno organizirati ovakve i slične skupove te čuti što struka ima za reći“, poručio je Balen pa dodao kako se u posljednjih osam godina, na nacionalnoj razini, stopa odvojenog prikupljanja otpada povećala za 24 postotna poena, a reciklaže za 21 postotni poen. Rekao je da je to sigurno jedan od većih porasta u Europi.
Spuštanjem na lokalnu razinu, vrlo je lako uočiti i istaknuti primjere dobre prakse među općinama i gradovima, ustvrđeno je tijekom rasprave. Osijek je, istaknuo je Balen, ispunio ciljeve u gospodarenju otpadom i njegovim putem trebaju ići svi naši veći gradovi. Od ostalih po veličini srednjih gradova tu su još primjerice Križevci, Koprivnica, Čakovec, Virovitica, Prelog i dr. Kao izazov se pak, primijetio je Nišević, nameće turistička sezona i veliki broj gostiju. „Prema procjenama u ukupnim količinama komunalnog otpada otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 %. Ta brojka nije neznatna, no imate primjer Krka, a imate tu su i primjerice JLS-ove na otocima Rabu i Lošinju, koji su dosta dobro uredili gospodarenje otpadom u svojim sredinama, usprkos pikovima koje donosi turistička sezona.“, kazao je Balen.
Balen je istaknuo kako otpad treba postati resurs i više ga se koristiti za reciklažu, ali njegov ostatni dio treba koristiti za energetsku oporabu. Naveo je primjer Bikarca koji je krenuo s izradom projektne dokumentacije za energanu koja bi bila sastavni dio izgrađenog centra za gospodarenje otpadom. Ostatni otpad nakon mehaničko-biološke obrade i otpadni mulj bi se pretvarali u toplinsku i električnu energiju koja bi služila potrebama poslovne zone.
O nužnosti energetske oporabe raspravljalo se i na panelu na kojem je uz Roberta Podruga, predsjednik Uprave Centra za gospodarenje otpadom Bikarac, Dina Perovića, savjetnik direktora trgovačkog društva za gospodarenje otpadom Eko, Aleksandra Mirta, direktor javnog poduzeća Energetika Celje Energane sudjelovao i zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša. Jedan od ciljeva u gospodarenju otpadom je da do 2035. na odlagalištima može biti odloženo samo 10 % mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Sudionici panela su se složili da se to neće ostvariti bez energetske oporabe.
„Zemlje u EU koje postižu najbolje rezultate u reciklaži i oporabi imaju i najviše energana na otpad, čiji rad ne stvara nikakve okolišne probleme. U Europi danas postoji više od 500 takvih građevina, koje oporabe preko 100 milijuna tona otpada, što govori u prilog opravdanosti njihovog rada. Ujedno, bez takvog pristupa nije moguće osigurati ni cilj o količinama otpada za odlaganje, a koji proizlazi iz revidirane EU Direktive o otpadu. Materijalna oporaba i energetska oporaba otpada nisu u nikakvoj suprotnosti, već sinergijski djeluju na način da se svojstva otpada najbolje iskoriste, što je bit kružnog gospodarstva“, kazao je Budiša.
Osvrnuo se i na NYMBY efekt i rekao kako je u cilju prevladavanja strahova i izgradnje povjerenja javnosti, ključno javnosti pružiti transparentne, znanstveno utemeljene informacije o sigurnosti i prednostima moderne tehnologije termičke obrade otpada.
O iskustvima u svojim zemljama koje već dugi niz godina energetsku oporabu imaju kao sastavni dio kružnog gospodarenja otpadom pričali su i veleposlanici Austrije Josef-Markus Wuketich, Danske Ole Henrik Frijs-Madsen i Slovenije Gašper Dovžan. Istaknuli su da je važno redefinirati cijelu percepciju koju imamo o otpadu i gledati ga kao resurs koji ima svoju cijenu.
Izvor photo: Josip Mikačić/PIXSELL
Početna
/ Novosti
13. 11. 2024.
