Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen danas je sudjelovao na predstavljanju Izvješća o komunalnom otpadu za 2023. godinu, čije detalje je prezentirala ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
„U 2023. godini nastalo je 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022. zanemarivo smanjenje od 0,6%. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kilograma, kao i 2022. te je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU - 513 kilograma po stanovniku u 2022. godini“, istaknula je ministrica Vučković.
Najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama, što se može tumačiti kao posljedica turizma. Općenito, u ukupnim količinama komunalnog otpada na nacionalnoj razini, otpad iz turizma sudjeluje s udjelom od oko 10%.
2023. godine se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, koji sada iznosi 48%, a promjenu najbolje ilustrira činjenica da se, primjerice, 2017. godine nije odvajalo 72% otpada, dok se sada ne odvaja 52%. Stopa odlaganja komunalnog otpada je u 2023. iznosila 52 %, a do 2035. godine je odlaganje komunalnog otpada potrebno smanjiti na svega 10 %. "Trend porasta udjela odvojeno sakupljenog otpada je kontinuirano pozitivan, a pred nama je zadaća da ga i ubrzamo kako bismo dosegnuli ciljeve koje još uvijek ne dostižemo, a definirali smo ih u Planu gospodarenja otpadom", poručila je ministrica, istaknuvši kako je pored investicija koje podupiru odvajanje potrebno kontinuirano raditi i na javnoj kampanji i educiranju.
Od 2015. do 2023. se bilježi porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. Kod 65% jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. Od 2017 godine se broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao sa 457 na 531, odnosno do sad ih samo 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od kojih je 12 iz Međimurske županije, ima stopu odvajanja otpada iznad 62%, što je svakako pozitivan primjer za cijelu Hrvatsku.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta, a stopa oporabe je iznosila 38%. Najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene su u Međimurskoj županiji - 56%, Varaždinskoj 55% i Koprivničko-križevačkoj 49%, dok najniže vrijednosti stope imaju Ličko-senjska s 23%, Dubrovačko-neretvanska županija s 26%, a jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36%, čime u Hrvatskoj još uvijek nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50%. Razmatra li se razdoblje od 2020. do 2023., najbolji rezultati postignuti su kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Do kraja listopada očekuje se objava natječaja od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike, a u okviru programa Konkurentnost i kohezija je osigurana omotnica od 167 milijuna eura iz EU izvora.
"Naša je najveća zadaća da do 2028. godine uspostavimo i omogućimo neometan rad centara za gospodarenje otpadom", poručila je Vučković.
