21.03.2022.
Prvi dan proljeća i Svjetski dan šuma obilježen je sadnjom 2.780 sadnica zavičajnih vrsta stabala u zagrebačkom parku Maksimir. Nabavu sadnica sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a kroz daljnje aktivnosti JU Maksimir planira ukupno zasaditi oko 5.000 novih stabala.Sadnice trešnje, drijenka i drugih zavičajnih vrsta zasadili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministrica turizma Nikolina Brnjac, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, v.d. ravnateljice Javne ustanove Maksimir Nika Dolenc, a ispred Fonda trešnju je zasadila načelnica Sektora zaštite okoliša Aleksandra Čilić. „Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče ulaganja u razvoj zelene infrastrukture u urbanim i periurbanim područjima u svrhu ublažavanja i prilagodbe na utjecaj klimatskih promjena, obnove i očuvanja bioraznolikosti“, kazala je Čilić te dodala kako će se sadnjom ovih sadnica osigurati niz benefita stanovništvu ovog područja, prije svega povoljnija mikroklima, bolja kvaliteta zraka, ublažavanje buke od prometa.
Nakon sadnje ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je "Današnjom sadnjom stabala promoviramo značaj zelene infrastrukture u gradovima, očuvanje bioraznolikosti i usluga ekosustava koje nam takve površine pružaju. Već i male zelene površine u urbanim područjima pružaju čišći zrak, osiguravaju prirodno hlađenje i ublažavaju buku, a veća područja poput Maksimira, u tom smislu predstavljaju pravo bogatstvo za Grad Zagreb. Sadnja drveća u gradovima jedan je od alata za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena kako bismo stvorili otporne i održive gradove budućnosti."
U Gradu Zagrebu je 18 područja prirode zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture te su pod velikim pritiskom posjetitelja i klimatskih promjena. Jedan od temeljnih fenomena zbog kojih je Park Maksimir zaštićen Zakonom o zaštiti prirode kao spomenik parkovne arhitekture je autohtona šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, te šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Imati prirodnu šumu gotovo u neposrednoj blizini centra grada danas je privilegija, ali i obveza da sačuvamo tu šumu za buduće generacije.
