Države članice EU se prema Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti obvezuju od 1.siječnja 2014. godine svake godine obnoviti 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti. Cilj je potaknuti obnovu energetski neučinkovitih građevinskih objekata u javnom vlasništvu kako bi se smanjili troškovi za njihovo održavanje te ujedno pružiti primjer građanima kako energetska obnova rezultira ne samo energetskim i financijskim uštedama, već i boljom kvalitetom korištenja prostora.
Prema podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE), u Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 13,8 milijuna metara kvadratnih korisne površine zgrada javnog sektora. Od toga je grijane korisne površine 43,9%.
Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2013. godine usvojila prvi Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine za čije financiranje je bio zadužen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za provedbu projekata vrijednih 344 milijuna kuna, Fond je osigurao 155 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Od 2016. godine se obnova javnih zgrada financira iz EU fondova u sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija, te je kroz više Poziva na dostavu ponuda dodijeljeno oko 1,491 milijardi kuna za energetsku obnovu 871 zgrade. Predviđa se da će realizacija ovih proejkata trajati do kraja 2023. godine. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - Sektor za energetsku učinkovitost je imao ulogu stručne podrške prijaviteljima koji su željeli prijaviti svoje projekte te je bio na raspolaganju prijaviteljima za otklanjanje pogreški i eventualnih nedostataka u dokumentaciji, kroz detaljan pregled tehničke dokumentacije.
Nastavak programa financiranja predviđa se i u razdoblju do 2030. godine i to kroz EU financiranje, ali i model energetske usluge (ESCO model).
Kontakt: [email protected]
