28.09.2021.
Hrvatska mora i može bolje, a ključ uspjeha i dostizanja ideala kružnog gospodarenja otpadom leži u edukaciji građana, kvalitetnoj infrastrukturi te kvalitetno postavljenim sustavom odvojenog prikupljanja otpada – jedan je od glavnih zaključaka konferencije Otpad 2021, održane danas u zagrebačkom hotelu Westin.Konferencija je okupila više od 150 predstavnika komunalnih poduzeća, JLS, županija, konzultanata te predstavnika raznih institucija, udruga i organizacija. Svi oni sudjelovali su u velikoj raspravi o izazovima i problemima, ali i rješenjima i primjerima dobre prakse u sektoru gospodarenja otpadom.
Naime, EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, a želimo li postići zelene ciljeve i osigurati zdraviju, čišću i bolju budućnost, morat ćemo se znatno više potruditi i bolje organizirati cjelokupni sustav gospodarenja otpadom. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s linearnog na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050. godine.
Hrvatska je još uvijek daleko od takvog modela, ali određeni napredak je ipak vidljiv. No, pred nama je i dalje puno posla, posebice u području podizanja kolektivne svijesti i edukacije stanovništva, odnosno promjena ustaljenih navika.
Načelnica Sektora za fondove EU u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić naglasila je kako Fond zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja ulaže velika financijska sredstva u pripremu projekata u sektoru gospodarenja otpadom. „Hrvatska ima velike i ambiciozne ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada i odlaganju. Do 2035. godine moramo imati 65% odvojenog prikupljanja i 10 posto odlaganja“, kazala je Feketić i nadodala kako će se Fond u narednom razdoblju fokusirati na projekte izgradnje infrastrukture koja će podupirati zacrtane ciljeve.
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako u direktivi EU-a već 21 godinu stoji da je zabranjeno odlagati otpad na odlagališta i da centri nemaju alternativu. „Moramo primarno odvojiti 50 posto. 40 do 50 posto otpada mora ići na obradu. Kad to obradimo, ostaje dio koji ne možemo više iskoristiti. 20 do 30 posto mora ići na energetsku oporabu. To se zove cjeloviti sustav“, kazala je.
Ostale teme konferencije uključile su korištenje EU sredstava, nove digitalne tehnologije u gospodarenju otpadom, smanjenje otpada na odlagalištima, kao i probleme s kojima se susreću komunalci na potresom pogođenim područjima te specifične probleme komunalaca u turističkim regijama, uz druge aktualnosti u sektoru.
