HR

Hrvatski sustav povratne naknade predstavljen delegaciji iz Slovenije

24.05.2022.

Danas je u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održan sastanak s kolegama iz područja gospodarenja otpadom iz Slovenije koji su iskazali interes za sustavom povratne naknade kakav se provodi u Hrvatskoj.
 
Sustav povratne naknade u Hrvatskoj predstavljen je delegaciji iz Slovenije: Igoru Peteku direktoru tvrtke za prikupljanje otpada Publikus, Sebastijanu Zupancu direktoru gospodarske komore Slovenije, Srečku Bukovcu direktoru tvrtke Slopak i Dragi Dervariću direktoru tvrtke Saubermacher komunal. Prezentaciju je održao načelnik Sektora za posebne kategorije otpada u Fondu Zvonimir Majić, a sastanku su još nazočile Aleksandra Čilić načelnica Sektora za zaštitu okoliša te Jadranka Rajić Bradvica i Žana Žarkov Trtanj, voditeljice službi u Fondu.
 
Načelnik Sektora za posebne kategorije otpada Zvonimir Majić predstavio je sustav povratne naknade i kako je organiziran te je delegacija iz Slovenije izrazila zanimanje čuvši primjere dobre prakse i koliki je udio u održivosti. „Sustav povratne naknade u Hrvatskoj postoji već 16 godina i odnosi se na prodajnu ambalažu od pića u jednokratnoj PET, Al/Fe i staklenoj ambalaži volumena 0,2 l i više. Taj sustav promovira i Europa s obzirom da daje najbolje rezultate o čemu upravo svjedoči i naš primjer. Ovako organiziran sustav osigurava visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Svjesni smo da sustav može funkcionirati i bolje u određenim segmentima, a tu mislim da ga treba u što većoj mjeri automatizirati kako se ambalaža u trgovinama više ne bi prihvaćala i brojala manualno nego strojno. To bi dovelo do racionalizacije troškova“, pojasnio je Majić. S obzirom da sustav povratne naknade ostvaruje izvrsne rezultate, stopa sakupljanja je preko 85%, isti je proširen 2021. godine na način da u sustav povratne naknade spadaju i pića volumena 0,2 l kao i mlijeko i tekući mliječni proizvodi.
 
Veliku ulogu u ovoj priči također imaju i ovlašteni oporabitelji otpada koji provode postupak njegove ponovne obrade kako bi se dalje iskoristio. S obzirom da u Sloveniji nema oporabitelja ovaj je primjer na današnjem sastanku također zainteresirao goste iz Slovenije uz želju da se i kod njih primijeni ovakav način postupanja s otpadom.
 
Delegaciji iz Slovenije su pružene informacije bile korisne i zanimljive, pa se nastavak suradnje uz razmjenu iskustava i znanja dogovorio za jesen kada bi se primjeri dobre prakse iz Hrvatske predstavili i ostalim dionicima gospodarenja otpadom na stručnim konferencijama u Sloveniji.