18.04.2024.
Plan RePowerEU do konca ovog desetljeća predviđa proizvodnju od 35 milijardi m3 biometana godišnje, a ukupna proizvodnja bioplina je u 27 europskih članica 2022. iznosila 16,8 milijardi m3 i biometana 4,2 milijarde m3. To jasno ilustrira potrebu za značajnim ubrzanjem i uvećanjem proizvodnje iz takvih postrojenja. Kako to ostvariti i gdje su u svemu tome hrvatska bioplinska postrojenja te s kojim se izazovima u poslovanju susreće ta djelatnost, bilo je riječi na Seminaru Biomasa & Bioplin 2024., koji je jučer održan u Zagrebu u organizaciji tvrtke Energetika marketing.Između ostalog, proizvodnja takve energije moguća je i iz otpada te je o energanama na otpad govorio Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Budiša je istaknuo da sve članice EU-a, osim Hrvatske, imaju energane na otpad. „Od ukupno 11 centara za gospodarenje otpadom koje bi trebala imati Hrvatska, od kojih su četiri u radu, a šest u različitim fazama gradnje i projektiranja, ni kod jednog nije predviđena energana na otpad. Međutim, to se može promijeniti. Dobar primjer je CGO Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji gdje će biti uspostavljena prva takva energana te će centar proizvoditi gorivo iz otpada.“ Najavio je Budiša. Naime, Fond je Šibeniku odobrio 3 milijuna eura za sufinanciranje studijsko-projektne dokumentacije, a cilj je da se tako dobivena energija distribuira prema potrošačima u Poduzetničkoj zoni Podi.
Danijela Jemrić iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, također je naglasila ulogu biomase i bioplina ne samo u stabilizaciji elektroenergetskog sustava, nego i u poljoprivredi i gospodarenju otpadom.
Karolina Novak Mavar, izv. prof. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,smatra da uporaba biometana može imati značajnu ulogu u tranziciji prema niskougljičnom društvu te je napomenula kako su najveći proizvođači bioplina i biometana Njemačka, Italija i Francuska.
Mihaela Grubišić Šeba, viša savjetnica u Energetskom institutu Hrvoje Požar (EIHP), podsjetila je kako su hrvatska bioplinska postrojenja mahom izgrađena zahvaljujući poticajima te naglasila kako stočarstvo valja više osloniti na proizvodnju bioplina jer u Hrvatskoj ima 1,4 milijuna grla stoke (svinja i goveda), ponajviše u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Hrvatska je, prema podacima iz 2022., imala 42 bioplinska postrojenja te nijedno biometansko, a udio bioplina u opskrbi prirodnim plinom dosegnuo je 4,1 posto u 2021. godini.
U sklopu seminara održan je i okrugli stol koji je obuhvatio teme poput problematike rada postrojenja na bioplin i biomasu u svijetlu novih poticajnih shema za obnovljive izvore i promjena u zakonodavnom okruženju, zatim projektiranje, gradnju, pogon i održavanje postrojenja te prijedloge za poboljšanje i optimizaciju trenutnog stanja.
