30.11.2022.
Na konferenciji o energetskim izazovima gradova i općina u Đurđevcu predstavljeni su programi Fonda vezani za poticaje znanstvenih istraživanja.Na konferenciji je rečeno kako je Hrvatska uglavnom spremno dočekala aktualnu energetsku krizu koja je neke druge zemlje snažno pogodila. »Hrvatska se opredijelila za obnovljive izvore energije i to je strategija koju svi moramo slijediti. Mi smo 6. zemlja u EU po udjelu OIE u proizvodnji i potrošnji. Naravno da ima tu još puno izazova, poput zgradarstva, energetske učinkovitosti i slično koji se još moraju riješiti, no na dobrom smo putu«, kazao je Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je uz gradonačelnika Đurđevca Hrvoja Jančija otvorio konferenciju.
Panel „Znanost u energetskoj i zelenoj tranziciji“, na kojem je ispred Fonda govorio dr.sc. Predrag Korica, voditelj projekta u Sektoru zaštite okoliša, usmjerio se na važnost poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Tom prigodom Korica je istaknuo da je Fond sufinancirao projekte koji su usmjereni na znanstvena istraživanja u području prilagodbe klimatskim promjenama: „Za program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015.-2016. Fond je izdvojio više od 15 milijuna kuna za 10 znanstvenih projekata, dok je 2019. osigurao dodatno 8 milijuna kuna za 25 znanstvenih projekata - koji su ostvarili EU bespovratna sredstva iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.“
Kako se u posljednje vrijeme više nego ikad govori o klimatskim promjenama i strategiji Europske komisije te Europi koja bi postala prvi klimatsko neutralni kontinent do 2050. godine, za očekivati je da će se i u Republici Hrvatskoj pokrenuti značajne investicije u zelene tehnologije. S tim u vezi ulaganja u znanstvena istraživanja i znanstvenu zajednicu dobivaju sve više na važnosti zaključio je Korica te dodao: „Fond do kraja 2022. godine planira objaviti Javni natječaj za razvojno inovacijske projekte u svrhu provedbe Europskog zelenog plana u vrijednosti od 7,5 milijuna kuna. Sredstva su namijenjena istraživačko-razvojnim i inovacijskim projektima kojima se podupiru istraživanja i eksperimentalni razvoj u području proizvodnje čiste energije, prometa, uključujući baterije, čisti vodik i druge nisko-ugljične tehnologije. Predmet sufinanciranja su također istraživanja tehnologija, tehničkih i ne tehničkih mjera za smanjenje emisija u sektorima.“
Krunoslav Hajdek s Odsjeka za ambalažu, recikliranje i zaštitu okoliša Sveučilišta Sjever je pojasnio da su oni već prije barem pet godina shvatili da je »zeleno« i »digitalno« nešto bez čega se u narednom razdoblju niša neće moći razvijati, kako u gospodarstvu, tako i u društvu te su pokrenuli studij inženjerstva okoliša. Ivan Franičević, predsjednik Uprave tvrtke Rasca - jednog od značajnijih europskih proizvođača električnih vozila, kazao je da u svojih pet tvornica u dvije zemlje zapošljavaju veliki broj vrhunskih stručnjaka, mnoge kroz stipendije, koji će im omogućiti da i dalje razvijaju vrhunsku tehnologiju i budu konkurentni na globalnom tržištu.
Veliku pažnju dobila je tema o neiskorištenim potencijalima geotermalne energije s obzirom na činjenicu da kontinentalna Hrvatska doslovno leži na geotermalnim izvorima. Oni mnogim hrvatskim gradovima i općinama pružaju velike mogućnosti da budu energetski samodostatni. Velika prednost geotermala je mogućnost da oni služe za proizvodnju električne energije, ali i za korištenje toplinske energije za grijanje i za proizvodne procese u poduzetničkim zonama. Jedan je to od glavnih zaključaka poslovne konferencije »Energetski izazovi gradova i općina« održane u Đurđevcu.
