27.04.2026.
Konferencija „ENERGREEN - Od otpada do energije”, u organizaciji Motus Medije, okupila je ključne aktere iz područja okoliša, energetike, javnih politika i gospodarstva, uz sudjelovanje ministrice Marije Vučković te direktora Fonda Luke Balena i njegovog zamjenika Mirka Budiše.Ministrica Vučković je naglasila kako program otvara bitne teme koje izazivaju interes u društvu. U svom govoru se osvrnula na stanje s otpadom u Hrvatskoj, napominjući da zemlja godišnje proizvede oko sedam milijuna i 600 tisuća tona otpada te da se ti postoci smanjuju, ali još uvijek nedovoljno. Govoreći o zelenoj tranziciji, ministrica je bila jasna: „Koncept ne može uspjeti ako ćemo tjerati ljude da žive lošije. Moramo imati konkretno gospodarstvo. Zelena tranzicija mora funkcionirati na svom nivou krivulje." Ministrica je također istaknula kako je Hrvatska ostvarila značajan napredak u izgradnji infrastrukture za gospodarenje otpadom te da je plan do 2028. imati 11 centara za gospodarenje otpadom. „Uložili smo u sortirnice i nastavit ćemo ulagati, a treba intenzivnije nastaviti i s edukacijom", naglasila je, najavljujući i izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom.
U ime Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u programu je sudjelovao zamjenik direktora Mirko Budiša, koji je u uvodnom izlaganju skrenuo pozornost na zabrinjavajući trend. Naime, dok u Europskoj uniji rast proizvodnje komunalnog otpada u posljednjem desetljeću bilježi umjeren porast, u Hrvatskoj je taj rast višestruko veći. Međutim, istaknuo je i pozitivne pomake. „Često se vidimo lošijima nego što jesmo - imamo dobar napredak te smo smanjili odlaganje otpada s 94 na 51 posto", poručio je Budiša, dodajući da Hrvatsku u skoroj budućnosti očekuje izgradnja preostalih centara za gospodarenje otpadom. Očekuje se da će u centrima godišnje nastajati oko 550 tisuća tona goriva iz otpada. I zato, kaže Budiša u naš sustav gospodarenja otpadom treba uključiti i energetsku oporabu otpada, s obzirom da se u hijerariji gospodarenja otpadom oporaba preferira u odnosu na odlaganje. Europa danas ima čak 26% termički obrađenog otpada koji se obrađuje u gotovo 500 energana. Moderna WtE postrojenja moraju zadovoljiti vrlo stroge standarde emisija navedenih u Direktivi EU-a o spaljivanju otpada. Kao rezultat toga, pogoni danas koriste sofisticirane sustave za čišćenje i nadzor dimnih plinova čineći termičku obradu otpada ekološki prihvatljivom opcijom za proizvodnju električne energije i topline.
Budiša je rekao kako Grad Šibenik izrađuje stručno-tehničku dokumentaciju za nadogradnju centra za gospodarenje otpadom Bikarac u sklopu kojeg se planira energana u kojoj će se otpad i mulj pretvarati u toplinsku i eklektičnu energije. Bit će to prvi cjeloviti centar za gospodarenje otpadom koji će uključivati sve sastavnice kružnog gospodarenja budući da će se otpad postati novi izvor energije. „Izgradnja „waste to energy“ postojanja prije svega zahtijeva odgovoran pristup i odabir sofisticiranih tehnologija za pročišćavanje dimnih plinova, uz stalno smanjivanje emisija CO2. U donošenje odluke o realizaciji takvog projekta treba uključiti sve relevantne dionike te ostalu zainteresiranu javnost.“, zaključio je Budiša.
Naslovna fotografija: Tomsilav Krišto
