12.06.2026.
Hrvatska je u trenutku koji je za gospodarenje otpadom vrlo intenzivan, poručio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen otvarajući u Poreču trodnevnu 13. međunarodnu konferenciju o zaštiti okoliša pod nazivom „Cirkularnost i tehnologije“.
Konferencija se održava u organizaciji Business Media Croatia i magazina TehnoEko, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Udruge gradova. Okupila je predstavnike institucija, gradova i općina, komunalnih društava i tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom, predstavnike akademske zajednice te hrvatske i međunarodne stručnjake s ciljem razmjene znanja i definiranja operativnih rješenja u području gospodarenja otpadom i kružne ekonomije.
Balen je pozvao sudionike konferencije da razmijene iskustva u trenutku koji je, kako je rekao, za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj vrlo intenzivan te u kojem možemo pokazati koliko je posljednjih godina napravljeno. Naglasio je da su uložena značajna financijska sredstva, izgrađeni neki centri za gospodarenje otpadom, dok su drugi u poodmakloj fazi razvoja. Istaknuo je kako financijski okvir postoji te da je Vlada RH osigurala značajna sredstva - gotovo 600 milijuna eura u posljednjih nekoliko godina putem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda kao provedbene institucije te drugih ministarstava.
Osigurana su velika sredstva za centre za gospodarenje otpadom (CGO) iz europskih i nacionalnih izvora. U funkciji su četiri centra - Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje, a u probnom radu je i CGO Babina Gora kod Karlovca. Rekao je kako su centri za gospodarenje otpadom u Slavoniji ušli u važnu razvojnu fazu, pri čemu se pripremaju projekti Orlovnjak i Šagulje. Očekuje se da će u naredne dvije do tri godine biti izgrađeni i Lećevica, dubrovački centar Lučino Razdolje te Piškornica, koji su trenutačno u izgradnji. U pripremi je i projekt zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom.
Balen je naglasio važnost sinergije jedinica lokalne samouprave, države, komunalnih društava i građana jer, kako je rekao, „gospodarenje otpadom počinje na kućnom pragu“. Dodao je da državne institucije moraju osigurati odgovarajuće okvire te pružati financijsku i stručnu pomoć, što, smatra, i čine.
Kazao je kako postoje brojni pozitivni primjeri među jedinicama lokalne samouprave, ali i one kojima je potrebna dodatna podrška. U Fondu im, istaknuo je, „pružaju otvorena vrata“ kako bi zajednički ostvarili ciljeve u području gospodarenja otpadom.
Naglasio je i da se ozbiljno i sustavno pristupilo rješavanju „crnih točaka“, odnosno lokacija ilegalno odloženog otpada koje predstavljaju dugogodišnji problem. Ubrzane su aktivnosti na više lokacija, a pri kraju je sanacija Koscice kod tvornice Salonit u Solinu. Iz Biljana Donjih odvezeno je 100.000 tona otpadne troske, pri čemu je gotovo cjelokupna količina obrađena i već iskorištena u cestogradnji, što predstavlja primjer kružnog gospodarstva.
Podsjetio je i da je Vlada RH izmijenila Plan gospodarenja otpadom te u njega uključila šest lokacija onečišćenih nezakonitim odlaganjem otpada - Gospić, Poznanovec, Lovinac, Benkovac, Pazin i Samobor. Fond je na tim lokacijama pokrenuo sanacijske programe za koje su osigurana značajna sredstva.
Govoreći o zelenoj tranziciji, Balen je podsjetio da su u srijedu, 10. lipnja, u Vladi RH dodijeljeni ugovori za projekte zelene infrastrukture gradovima i općinama. Dodijeljene su 72 odluke o financiranju projekata zelene infrastrukture u urbanim područjima, ukupne vrijednosti 131 milijun eura, jedinicama lokalne samouprave iz svih dijelova Hrvatske. Riječ je o projektima ozelenjavanja krovova, parkova i šetnica te sadnje drveća.
Balen je istaknuo i da je u posljednjih nekoliko godina putem nacionalnih sredstava, u iznosu od 45 milijuna eura, provedeno nekoliko javnih poziva zahvaljujući kojima je posađeno oko 145.000 stabala i grmova.
U sklopu 10. paketa mjera Vlade RH osigurano je 38 milijuna eura za poziv namijenjen sufinanciranju dizalica topline, fotonaponskih elektrana i baterija za građane. Građani ostvaruju pravo na subvenciju od 50 posto, što će im omogućiti niže troškove energije, čišći okoliš, smanjenje emisija CO₂ te veću energetsku samodostatnost.
Apelirao je na struku, gospodarstvo i akademsku zajednicu da što više komuniciraju s građanima. „Mi smo svi ovdje zbog građana - da im pružimo točne i stručne informacije te pojasnimo pojedine teme, pa i onu energetske oporabe. Mislim da je važno da struka jasno objasni što ona jest, koje su mogućnosti i koji su eventualni rizici“, poručio je Balen.
Glavna urednica magazina TehnoEko Đurđica Klancir kazala je da se organizatori i na 13. konferenciji oslanjaju na tradiciju te dugogodišnju suradnju sa sudionicima, ali da istodobno žele napraviti korak dalje i pronaći nove načine komunikacije i povezivanja stručnjaka.
„U fokusu nam je zelena tranzicija - tema koju kontinuirano pratimo. Želimo da uspije, želimo čuti dobre primjere iz prakse i saznati što se događa u našem okruženju. Zato nam je važan međunarodni karakter konferencije. Imamo goste i sudionike ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja, Europe, pa možemo reći i iz cijelog svijeta. Među sudionicima je i gost iz Indije“, poručila je Klancir.
Istaknula je da konferencije ne bi bilo bez podrške Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ključne institucije za provedbu europskih zelenih politika u Hrvatskoj, te izrazila zadovoljstvo što je na konferenciji sudjelovao i direktor Fonda Luka Balen.
Nakon otvorenja konferencije načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu Aleksandra Čilić održala je predavanje o nadolazećim programima sufinanciranja projekata gospodarenja otpadom. Čilić je također zajedno s Davorom Vićem, voditeljem Čistoće - podružnice Zagrebačkog holdinga, i Robijem Fuartom, direktorom Pula Herculanee, sudjelovala na panelu pod nazivom „Što doista funkcionira u gradovima“, na kojem su podijelili svoja iskustva te govorili o ostvarenim rezultatima i planiranim aktivnostima.
