08.10.2026.
Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom „Energetska oporaba (opasnog) otpada“ na kojem je sudjelovao i Fond, u organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.U Hrvatskoj se razmatra izgradnja nekoliko postrojenja za energetsku oporabu otpada, koja bi omogućila iskorištavanje otpada koji nije moguće reciklirati te dodatno smanjila količine otpada koje završavaju na odlagalištima. Na okruglom stolu se govorilo o planiranim projektima, njihovim kapacitetima i mogućnostima financiranja.
Na skupu je sudjelovala i Maja Feketić, načelnica Sektora za EU projekte iz Fonda, koja je predstavila aktualne aktivnosti i planove vezane uz razvoj infrastrukture za energetsku oporabu otpada.
Jedan od projekata u najnaprednijoj fazi pripreme je postrojenje za energetsku oporabu goriva iz otpada na lokaciji Centra za gospodarenje otpadom Bikarac kod Šibenika. Planirani kapacitet postrojenja iznosi 130.000 tona godišnje, a bilo bi namijenjeno obradi goriva iz otpada s područja četiriju dalmatinskih županija: Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske. Projekt je trenutačno u fazi projektiranja.
Paralelno se razvija i projekt kogeneracijskog postrojenja Orlovnjak, na području Slobodne zone Osijek, planiranog kapaciteta 54.000 tona godišnje. Postrojenje bi bilo namijenjeno energetskoj oporabi otpada s područja Slavonije, a za projekt je već održana prva sjednica stručnog povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Interes za razvoj ovakvih projekata iskazuju i drugi gradovi, među njima i Rijeka, koja je Fondu dostavila zahtjev vezan uz mogućnost izgradnje postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i prosušenog mulja iz centara za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun i Babina Gora. Kao potencijalna lokacija za razvoj takve infrastrukture spominje se i Zagreb, a interes postoji i među privatnim investitorima.
„Energetska oporaba predstavlja važnu nadogradnju sustava gospodarenja otpadom i nastavak razvoja centara za gospodarenje otpadom. Njezina je uloga omogućiti iskorištavanje onog dijela otpada koji nije moguće ponovno uporabiti ili reciklirati, uz istodobno smanjenje količina koje se odlažu na odlagališta. Pritom je važno da se sustav razvija cjelovito, u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom, u kojoj prednost uvijek imaju sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba i recikliranje“, istaknula je Feketić.
Govoreći o mogućnostima financiranja budućih postrojenja, Feketić je izdvojila Modernizacijski fond Europske unije kao jedan od potencijalnih izvora sredstava do kraja 2030. godine, dok će se za daljnje investicije razmatrati i drugi modeli financiranja, uključujući kreditna sredstva, javno-privatna partnerstva i inovacijske fondove.
Na okruglom stolu istaknuto je kako se u Hrvatskoj godišnje procjenjuje nastanak između 350.000 i 500.000 tona goriva iz otpada, zbog čega je potrebno pravodobno planirati odgovarajuće kapacitete za njegovu energetsku oporabu.
Daniel Rolph Schneider s Fakulteta strojarstva i brodogradnje naglasio je važnost pažljivog odabira lokacija i tehnologija, uz provedbu studija izvedivosti i postupaka procjene utjecaja na okoliš. Sudionici skupa razmijenili su i iskustva iz drugih europskih zemalja te raspravljali o suvremenim tehnologijama energetske oporabe, sustavima pročišćavanja dimnih plinova i važnosti pravodobnog informiranja i uključivanja javnosti.
Razvoj postrojenja za energetsku oporabu otpada jedan je od važnih segmenata zaokruživanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, uz daljnja ulaganja u odvojeno prikupljanje, sortiranje, recikliranje i obradu otpada. Cilj je osigurati učinkovito gospodarenje preostalim otpadom, smanjiti odlaganje i omogućiti bolje iskorištavanje njegovog energetskog potencijala.
