21.10.2026.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen danas je reagirao na tvrdnje koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Mihael Zmajlović i Dušica Radojčić, odbacivši kritike o netransparentnosti poslovanja i neiskorištenim sredstvima. Istaknuo je kako Fond uredno izvršava svoje obveze, kontinuirano ulaže u razvoj sustava gospodarenja otpadom i energetsku učinkovitost te osigurava financiranje svih planiranih projekata.Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jedan je od ključnih instrumenata provedbe Vladinih politika zaštite okoliša i energetike. Njegovi programi obuhvaćaju gospodarenje otpadom, energetsku obnovu, obnovljive izvore energije, elektromobilnost i brojne druge projekte usmjerene na zaštitu okoliša i održivi razvoj.
Balen je rekao da ga čudi što bivši ministar zaštite okoliša i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode iznose paušalne i netočne podatke o poslovanju Fonda. Pritom je posebno istaknuo činjenicu da nadležni saborski Odbor uopće nije raspravljao o rebalansu financijskog plana Fonda prije njegovog donošenja u Saboru te istaknuo kako predsjednica Odbora prethodnih godina nije imala značajnijih primjedbi na poslovanje Fonda.
Naglasio je kako se, suprotno iznesenim tvrdnjama, sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj kontinuirano razvija, uz kontinuirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu, dok se kroz sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada prikupljaju i oporabljuju znatne količine otpada.
Odlučno je odbacio i kritike o netransparentnosti poslovanja Fonda, naglasivši kako su svi financijski izvještaji i financijski planovi javno dostupni na mrežnim stranicama Fonda te strukturirani u skladu s pravilnikom Ministarstva financija.
O brojnim aktivnosti Fonda, istaknuo je, najbolje govore financijski pokazatelji. Od kraja 2022. do rujna 2026. godine ukupni rashodi i izdaci Fonda povećani su za gotovo 40 posto, što je posebno vidljivo u realizaciji projekata gospodarenja otpadom i posebnim kategorijama otpada.
„Realizacija na kraju 2022. za gospodarenje posebnim kategorijama otpada bila je 296 milijuna eura, dok je na kraju 2025. godine bila više od 411 milijuna eura, odnosno za skoro 40 posto više“, pojasnio je Balen.
Osvrnuo se i na tvrdnje o navodnih 600 milijuna eura nepotrošenih sredstava, istaknuvši kako takva interpretacija ne daje stvarnu sliku financijskog poslovanja Fonda. Naime, najveći dio tih sredstava odnosi se na već preuzete obveze za projekte iz područja gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, dok će se manji dio koristiti za financiranje novih javnih poziva tijekom sljedeće godine.
Pojasnio je i razloge oročavanja dijela sredstava. Fond raspolaže novcem namijenjenim provedbi višegodišnjih projekata, među kojima su sanacije odlagališta, izgradnja centara za gospodarenje otpadom i drugi infrastrukturni zahvati. Budući da se isplate odvijaju u skladu s dinamikom provedbe projekata, dio sredstava privremeno je oročen kako bi se, postupajući pažnjom dobrog gospodarstvenika, ostvarili dodatni prihodi do trenutka njihove planirane isplate.
Govoreći o rezultatima Fonda u području obnovljivih izvora energije, Balen je podsjetio na snažan rast broja solarnih elektrana na obiteljskim kućama. Dok ih je 2022. godine u Hrvatskoj bilo između pet i šest tisuća, krajem 2025. njihov je broj premašio 30 tisuća. Velik dio tih ulaganja realiziran je uz potporu Fonda, sredstvima koja je osigurala Vlada Republike Hrvatske.
„Samo ove godine, i to je u ovim sredstvima za koja se tvrdi da su na računima, objavili smo poziv od 38 milijuna eura u sklopu paketa mjera Vlade za pomoć građanima za solare i baterije, koji uključuje i građane u riziku od energetskog siromaštva“, naglasio je Balen.
Dodao je kako upravo takvi programi potvrđuju da sredstva kojima Fond raspolaže imaju jasnu namjenu te da su usmjerena na konkretne mjere koje građanima omogućuju smanjenje troškova energije i poboljšanje kvalitete života.
Balen je odbacio i tvrdnje da Fond ne izvršava obveze prema komunalnim društvima gradova i općina. Istaknuo je kako je oko 360 milijuna eura sredstava namijenjeno upravo projektima lokalne i područne samouprave, što pokazuje razmjere financijske potpore razvoju komunalnog sustava.
„Tvrdnja da Fond ne ispunjava svoje obveze prema komunalnim društvima nije točna. Fond je donio odluku kojom je uređeno pitanje naknade za reciklabilni otpad izdvojen iz komunalnog otpada. Donošenju te odluke prethodio je proces usuglašavanja, koji je uključivao brojne sastanke s predstavnicima komunalnih društava i njihovih udruženja kako bi se pronašlo rješenje koje neće biti samo formalno usklađeno sa zakonom, nego i učinkovito te provedivo u svakodnevnom radu. Fond nije želio donositi jednostrane odluke bez uvažavanja onih koji ih trebaju provoditi na terenu. Zato smo ovom pitanju pristupili partnerski, kroz razgovore i usuglašavanje s komunalnim sektorom, uzimajući u obzir stvarne operativne i logističke mogućnosti sortiranja, preuzimanja i oporabe takvog otpada. Nakon što su razmotrena otvorena pitanja, donesena je odluka kojom je uspostavljen dogovoreni model postupanja“, pojasnio je direktor Fonda.
Naglasio je kako tvrdnje o financijskom zakidanju komunalnih društava ne odražavaju stvarnu sliku dugogodišnje suradnje Fonda i komunalnog sektora. Fond iz godine u godinu, izravno ili putem jedinica lokalne samouprave, osigurava značajna sredstva za razvoj komunalne infrastrukture - od sanacije odlagališta i izgradnje reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana do nabave opreme i vozila za odvojeno prikupljanje otpada.
Najavio je i kako će Vlada putem Fonda u narednom razdoblju osigurati dodatnih 120 milijuna eura za dovršetak centara za gospodarenje otpadom.
Osvrćući se na kritike vezane uz rebalans financijskog plana i moguće posljedice za projekte gospodarenja otpadom, Balen je poručio kako nema razloga za zabrinutost zbog njihova financiranja. „Što se tiče tvrdnji da se rebalansom nešto neće ostvariti kada je riječ o gospodarenju otpadom, odgovorno tvrdim da će se svi projekti ostvariti, ovim rebalansom će biti osigurana sva sredstva i neće biti nikakvoga zastoja“, poručio je Balen.
Pritom se posebno osvrnuo na sanaciju lokacija s ilegalno odloženim otpadom. „Vlada je preuzela odgovornost za rješavanje problema nastalih uslijed nezakonitog odlaganja otpada na više lokacija po Hrvatskoj te je osigurala sve potrebne financijske i institucionalne preduvjete. Upravo danas Fondu je dala suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi usluge uklanjanja i zbrinjavanja nepropisno odloženog opasnog i neopasnog otpada u Poznanovcu, vrijednog 14,6 milijuna eura“, rekao je Balen te naglasio kako se uskoro očekuje i objava postupka nabave za uklanjanje rasutog otpada uz silos te zakopanog otpada, čime se nastavljaju aktivnosti usmjerene na trajno rješavanje problema ilegalno odloženog otpada u Gospiću.
Izvor: Tehnoeko, Fotograf: Marin Tomas