Europska unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine.
Trenutno se radi na izmjenama uredbi o gospodarenju otpadom kako bi se promicao pomak prema kružnom gospodarstvu.
Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. (Planirano zastarijevanje proizvoda također je dio ovog modela.) Kružno gospodarstvo može pomoći ublažiti dva ključna problema - ograničenost resursa i klimatske promjene.
Europska komisija je u ožujku 2020. godine, u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, predstavila novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana (uvođenjem primjerice „prava na popravak"). Poseban fokus je na resursno intenzivnim sektorima, poput elektronike i informacijske i komunikacijske tehnologije, plastike, tekstila i građevine.
U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Ključni sektori u kontekstu kružnog gospodarstva
- plastika
- tekstil
- e-otpad
- voda i hranjive tvari
- pakiranje
- baterije
- vozila, zgrade i građevinarstvo