Promet je već poznat kao veliki zagađivač okoliša, što zbog korištenja fosilnih goriva, što zbog ispušnih plinova kao nusprodukta, a poseban problem predstavlja i sve veće zagađenje bukom. Ujedno, više od 30% ukupne potrošnje energije na svjetskoj razini troši se u prometu. Dodajmo tome i da su emisije stakleničkih plinova iz prometa u 2014. godini skoro za 70% više nego što su bile 1990., što ga čini sektorom s najvećim izazovima.
Zbog svega navedenog je izuzetno važno potaknuti transformaciju prometnih sustava, osobito u urbanim područjima, kako bi se prednost dala čistijim oblicima prijevoza. To prvenstveno podrazumijeva efikasan javni promet u gradskim središtima, ali i razvoj ostalih oblika mobilnosti, poput biciklističke infrastrukture, sustava javnih bicikala, car-sharing sheme i slično, koje imaju za cilj smanjiti broj vozila na cestama, smanjiti količinu ispušnih plinova, a ujedno i umanjiti gradske gužve. Međutim, s obzirom na činjenicu da većina kućanstava ima bar jedan osobni automobil, važno je poticati i korištenje modernijih i čišćih tehnologija kod osobnih automobila odnosno poticati odabir električnih vozila. Ponuda takvih vozila iz dana u dan sve je bogatija, što je posljedica činjenice da su neke europske zemlje kroz idućih 25-30 godina već najavile zabranu prodaje klasičnih automobila.
Trendu razvoja e-mobilnosti priključila se i Hrvatska, a na situaciju u zemlji su u velikoj mjeri u proteklim godinama utjecali i programi sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Programima vrijednima oko 300 milijuna kuna Fond je od 2014. -2020. godine poticao razne načine povećanja energetske učinkovitosti u prometu: od planiranja prometnih sustava na lokalnoj razini, do poticanja učinkovitijeg javnog prijevoza te tehnika eko vožnje, ali i energetski i ekološki prihvatljivijih vozila.