Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj prati se na državnoj i lokalnoj razini kroz mrežu mjernih postaja koju čine državna mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i lokalne mreže za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene.
Državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka:
Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), Državni hidrometeorološki zavod upravlja radom državne mreže i odgovoran je za provođenje programa mjerenja kvalitete zraka. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada obavlja praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže u dijelu koji se odnosi na uzorkovanje i fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica PM10 i PM2,5, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava financiranje provedbe Programa mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka.
Državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka i mjerna mjesta za trajno praćenje kvalitete zraka propisana su Uredbom o utvrđivanju Popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14) i Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 103/14 i 117/14).
Podaci kvalitete zraka iz državne mreže javni su i objavljuju se na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u području zaštite i poboljšanja kvalitete zraka sufinancira i programe i projekte s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima gdje kvaliteta zraka nije prve kategorije te postizanja ciljeva koji proizlaze iz postojećih zakonodavnih okvira kao što su prilagodba i nadogradnja informacijskog sustava, modernizacija i proširenje državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka, modeliranje kvalitete zraka.
TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ I FLUORIRANI STAKLENIČKI PLINOVI
Postupno smanjivanje i ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (kontrolirane i nove tvari) te smanjivanje emisija fluoriranih plinova propisane su Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12), donesenom na temelju Zakona o zaštiti zraka, a mjere se provode nadzorom potrošnje tih tvari, zabranom korištenja proizvoda koji te tvari sadrže, smanjivanjem propuštanja iz proizvoda, prikupljanjem i uništavanjem tih tvari te drugim mjerama koje na troškovno učinkovit način pridonose zaštiti ozonskog sloja.
Kontrolirane tvari obuhvaćaju: klorofluorougljike (CFC), druge potpuno halogenirane klorofluorougljike, halone, ugljik tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, metilbromid, bromofluorougljikovodike (HBFC), klorofluorougljikovodike (HCFC), bromoklormetan i mješavine kontroliranih tvari.
Nove tvari obuhvaćaju: dibromodifluorometan, 1-bromopropan, bromoetan, trifluorojodometan i klorometan.
Fluorirani staklenički plinovi obuhvaćaju: sumporov heksafluorid (SF6), fluorougljikovodike (HFC), perfluorougljike (PFC) i mješavine fluoriranih stakleničkih plinova.
Proizvodi i oprema koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise odnose se na rashladne i klimatizacijske uređaje, proizvode u obliku aerosola (osim onih koji se primjenjuju u medicini), otapala, proizvode, sustave i aparate za gašenje požara te polimerne materijale.
U proizvode i opremu koji sadrže fluorirane stakleničke plinove ili o njima ovise spadaju ostali proizvodi i oprema (spremnici za jednokratnu uporabu, prozori, obuća, gume za vozila, jednokomponentne pjene), nezatvoreni sustavi s izravnim isparivanjem, protupožarni sustavi i aparati za gašenje požara te novi aerosoli.
Republika Hrvatska, kao stranka Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, preuzela je obvezu provedbe međunarodnih i nacionalnih propisa vezanih uz potrošnju ovih tvari.
Fond za zaštiti okoliša i energetsku učinkovitost je s Organizacijom Ujedinjenih Naroda za industrijski razvoj (UNIDO) u listopada 2013. godine sklopio Sporazum o zajedničkoj suradnji i sufinanciranju projekta „Plan postupnog smanjivanja i ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (HCFC R22-kontrolirana tvar) u Republici Hrvatskoj" (u daljnjem tekstu Projekt).
Projektom je provedena zamjena radne tvari, odnosno retroffiting na pet uređaja (dva uređaja u Općoj bolnici dr. Josip Benčević, dva uređaja Galerija Klovićevi dvori i jedan uređaj Nacionalni park Brijuni. Također je zamijenjeno ukupno devet (9) rashladnih uređaja i to kod slijedećih korisnika:
- HNK Split (2 uređaja),
- KBC Split,
- KBC Sestre Milosrdnice,
- MUP RH policijska uprava (2 uređaja),
- KBC Osijek (3 uređaja).
Utrošena sredstva za realizaciju Projekta iznose 6.222.220,78 kn, u što su uključena sredstva UNIDO-a u iznosu od 300.000 USD.
Projektom je:
- proveden postupak prilagodbe (engl. retrofitting) na četiri (4) rashladna sustava, odnosno prelazak s radne tvari HCFC-22 (ODP=0,035) na HFC radne tvari (HFC R-422D i HFC R-407C) koje nemaju utjecaj na razgradnju ozonskog omotača (ODP=0)
- potpuno zamijenjeno devet (9) HCFC-22 rashladnih sustava s rashladnim uređajima koji koriste prirodnu radnu tvar s niskim GWP, propanom (GWP < 3)
- izbačeno s tržišta 1.112 kg, odnosno 38 kg ODP eq i 1.979.360 GWP eq
- izbjegnuta godišnja emisija HCFC-22 od 769 kg, odnosno 26 kg ODP eq i 1.368.820 kg GWP eq
- izbjegnuta godišnja emisija HCFC-22 radi servisiranja uređaja od 684.410 kg GWP eq,
- radi veće energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije izbjegnuta godišnja emisija HCFC-22 od 211.223 kg GWP eq (računato za razdoblje od jedne godine)
- smanjen utjecaj na globalno zagrijavanje radi korištenja rashladnih uređaja (računato za razdoblje od jedne godine) od 2.264.453 kg GWP eq. te
- ukupno smanjen utjecaj na globalno zagrijavanje od 4.243.813 kg GWP eq.
Projekt je završen koncem ožujka 2015. godine.