11.11.2026.
Na prostoru bivše vojarne Šepurine kraj Nina započeli su radovi na uklanjanju gotovo 54 tisuće tona nepropisno odloženog otpada koji se financiraju sredstvima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.Riječ je o prostoru nekadašnjeg vojnog kompleksa koji je bio izložen devastaciji i nekontroliranom odlaganju otpada. Prema izrađenom planu sanacije, na lokaciji se najvećim dijelom nalazi građevinski materijal, uključujući beton, keramiku i drvenu građu, ali i metalni, glomazni te otpada koji sadrži azbest.
„Vlada Republike Hrvatske odobrila je sredstva za sanaciju Šepurina, a Fond financira sve troškove uklanjanja i zbrinjavanja otpada te stručni nadzor nad radovima. Tijekom izvođenja radova važno je da za svaku vrstu otpada postoji jasna evidencija o preuzimanju, kamo je odvezena i na koji je način zbrinuta. To se osobito odnosi na otpad koji sadrži azbest, za koji su propisani posebni uvjeti prikupljanja, prijevoza i odlaganja.”, istaknula je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu.
Otpad će se tijekom sanacije razvrstavati i predavati ovlaštenim osobama na daljnju obradu ili zbrinjavanje, ovisno o njegovoj vrsti. Posebna pozornost posvetit će se otpadu koji sadrži azbest, a koji će se zbrinjavati na za to predviđenim kazetama, uz primjenu propisanih mjera zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Postupak javne nabave za odabir izvođača proveo je Grad Nin, a između osam pristiglih ponuda odabrana je ponuda tvrtke Bagerkop - Renato d.o.o. iz Novog Marofa, vrijedna 1,18 milijuna eura bez PDV-a. Stručni nadzor provodit će zadarska tvrtka Via Factum, završetak radova predviđen je u roku od deset mjeseci.
Ninski gradonačelnik Emil Ćurko je istaknuo kako je početku radova prethodila suradnja Grada Nina i nadležnih državnih institucija Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fonda. Podsjetio da je nakon radnog sastanka s ministrom Brankom Bačićem i obilaska terena dogovoreno da Grad Nin izradi plan uklanjanja otpada i geodetski elaborat, a država osigura sredstva za sanaciju lokacije. Gradonačelnik ujedno zagovara da se prostor bivše vojarne, koji se prostire na približno 175 hektara, nakon sanacije prenamijeni u park-šumu, s površinama za šetnju, rekreaciju i boravak u prirodi.
