28.05.2026.
28. svibnja 2026. - Nakon tri i pol godine intenzivnog rada, projekt „Spas za barske - stop za invazivne kornjače“ pokazao je da se sustavnim djelovanjem mogu postići konkretni rezultati u zaštiti prirode. Na završnoj konferenciji održanoj na jezeru Rakitje predstavljeni su rezultati projekta kojim je s područja Zagrebačke županije uklonjeno više od 1100 invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača, čime je otvoren prostor za oporavak zavičajne barske kornjače.Djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije tijekom projekta provodili su uklanjanje invazivnih jedinki na ukupno 22 lokacije. Riječ je o vrstama koje prirodno ne obitavaju u Hrvatskoj, a u jezera, ribnjake i druga vodena staništa najčešće dospijevaju nakon što ih vlasnici ispuste iz kućnih akvarija i terarija.
„Invazivne kornjače brzo se razmnožavaju, zauzimaju prostor domaćim vrstama, natječu se za hranu i remete prirodnu ravnotežu ekosustava. Upravo zato njihovo suzbijanje predstavlja jedan od najvećih izazova u zaštiti prirode“, istaknuto je na konferenciji.
Da projekt donosi vidljive rezultate potvrđuju i terenska opažanja - nakon uklanjanja invazivnih jedinki zabilježen je veći broj domaćih barskih kornjača, što upućuje na postupni oporavak njihovih populacija.
Voditeljica Službe zaštite prirode Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić naglasila je kako je Fond u posljednje četiri godine osigurao čak 4,2 milijuna eura za 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta. Među prvim projektima koji su u cijelosti financirani upravo je zaštita barskih kornjača, za koju je od 2022. godine isplaćeno više od 245 tisuća eura.
Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten dr. sc. Tatjana Masten Milek upozorila je kako se crvenouhe i žutouhe kornjače ubrajaju među najopasnije invazivne vrste na svijetu te da je, odmah nakon Grada Zagreba, najveća koncentracija ovih jedinki zabilježena upravo na području Zagrebačke županije. Posebnu zahvalu uputila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Zoološkom vrtu Grada Zagreba, koji je kroz svoj prihvatni centar zbrinuo velik broj uklonjenih kornjača.
Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Petra Kutleša predstavila je nacionalni sustav upravljanja invazivnim stranim vrstama te istaknula kako je tijekom 2025. godine u Hrvatskoj uklonjeno ukupno 594 invazivnih kornjača, od čega čak 437 na području Zagrebačke županije, što jasno pokazuje razmjere problema na ovom području.
Na posljedice koje invazivne vrste imaju za sportski i rekreativni ribolov upozorio je predsjednik Športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa. Kako je istaknuo, invazivne kornjače smanjuju riblji fond, oštećuju ulov te često skidaju mamce s udica, stvarajući dodatne probleme ribolovcima.
Da problem prelazi nacionalne granice pokazalo je i izlaganje Tine Belej iz Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode, koja je predstavila iskustva i aktivnosti uklanjanja invazivnih kornjača u Sloveniji. Završni dio konferencije bio je posvećen razmjeni iskustava i primjerima dobre prakse među stručnjacima i predstavnicima institucija uključenih u zaštitu prirode.
Uz terenske aktivnosti, značajan dio projekta bio je usmjeren na edukaciju javnosti. Održana su 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i građane, na kojima je sudjelovalo više od 750 sudionika. Kroz edukativne materijale i javne aktivnosti naglašena je važna poruka projekta - kućni ljubimci ne pripadaju prirodi, a njihovo puštanje u okoliš može imati ozbiljne posljedice za domaće vrste i osjetljive ekosustave.
Projekt „Spas za barske - stop za invazivne kornjače“ još je jednom pokazao da zajedničkim djelovanjem institucija, stručnjaka i građana priroda može dobiti priliku za oporavak, a ugrožene zavičajne vrste novu šansu za opstanak.
